Doručak – zašto i kako vratiti „najvažniji obrok u danu“

Prvo pitanje koje si sigurno postavljate, pa zašto uopće doručkovati? Koja razlika da li jedemo prvi put u danu u 8 ujutro ili u 13 sati popodne?!

Važno je osvijestiti da naše tijelo zna da je jutro. Jer mi smo dio prirode i povezani smo s njom. Naše tijelo čuti doba dana, zna kada je dan, a kada je noć. Zna da po danu trošimo puno više energije, nego po noći. To se službeno zove CIRKADIALNI RITAM, i taj ritam je pod regulacijom hormona i svjetlosti.

Ujutro kada se budimo, budimo se pod utjecajem svijetlosti, raste koncentracija hormona koji nas pokreću, koji nas „dižu na radnu temperaturu“. Raste koncentracija adrenalina i kortizola. S druge strane, kako dan ide kraju, kako pada mrak, koncentracija tih hormona opada, a raste koncentracija hormona koji nas smiruju, uspavljuju. To je hormon melatonin.

Kada ne doručkujemo, odnosno kada ne unosimo energiju, zbunjujemo naše tijelo.

Dan je počeo, tijelo se razbuđuje, tijelo očekuje unos energije, počinje potrošnja energije, a mi energiju ne unosimo. Dugoročno to je stres za tijelo. I to je fiziološki, hormonski razlog zašto nije dobro ujutro ne doručkovati. 

Dugoročni rezultat takovog oblika ponašanja je da u popodnevnim satima ne možemo kontrolirati apetit. I to je normalno. To je fiziološki. Ne, nije problem u tome da ste slabi, da nemate jaku kontrolu. Nego je to fiziološki odgovor Vašeg organizma na ponašanje koje radite.

Ako imate problem s doručkom. Prvi savjet koji ću vam dati je:

Uvedite doručak koji je maksimalno jednostavan i neka bude uvijek isti, ako Vam je organizacija problem. A u današnjem suvremenom svijetu upravo organizacija predstavlja najveći izazov ljudima. Pronađite doručak koji volite, koji je uz to nutritivno bogat i koji ćete brzo pripremati.

Neke od ideja su:

1. Tamni/raženi kruh s maslom i medom

Kruh je namirnica koji konzumiramo svaki dan, neka bude kvalitetan. Neka bude bogat vlaknima, zdravim masnoćama, pun vitamina i minerala. Upravo to je raženi kruh, kruh sa sjemenkama, kukuruzni kruh, kruh od kiselog tijesta, kruh od cjelovitih žitarica. Uvođenjem kvalitetnog kruha uvodite svaki dan dobru naviku. Mali korak, ali dugoročno velika promjena. To je kruh koji će vas zasititi jer ima veći udio proteina, to je kruh koji ima više vlakana. Poboljšat će Vam se i probava. Unosit ćete više vitamina i minerala u svoje tijelo. Ako takav kruh mažete sa maslacem i medom, pa gore kapnete svaki dan par kapi propolisa, to je jedna zaista dobra navika. 

2. Home made namaz od svježeg sira

Kupite pola kile posnog sira, dodajte 2 žlice kiselog vrhnja. E sad slijedi rapsodija: dodajte sjemenke suncokreta ili bučinih golica…ili neke treće. Dodajte suhe biljne začine, moj favorit je suhi vlasac. Vi možete suhi bosiljak, tamjan…što god Vam srce poželi… namaz će vam dobit predivan miris, a usto uvedite niz zaštitnih fitonutrijenta u vaš obrok. Namaz vam može biti za cijeli tjedan. Mažite ga na kruh i imate predivan doručak. Ja sobno volim još dodati i bučino ulje. Crno zlato predivnog mirisa i okusa, a nutritivno bogata namirnica koja će štiti vaše tijelo, pogotovo se dobro pokazalo za zaštitu prostate kod muškaraca.

3. Fermentirani mliječni proizvod (kefir, jogurt, acidofil) + šnita kruha

Fermentirani mliječni proizvodi su izvor probiotika, „dobrih“ bakterija koje i prirodno žive u našem probavnom sustavu i sudjeluju u izgradnji našeg imuniteta. Mliječni proizvodi su prirodni izvor kalcija. Mliječni proizvodi su vrlo kompleksne namirnice koje sadrže sva 3 makronutrijenta (ugljikohidrate, proteine i masti). I dobro je da su dio naše prehrane. Grupa koja je kompleksna i šarolika, treba ju konzumirati u razumnim količinama, ali svakako da ima svoj udio u kvalitetnoj i raznovrsnoj prehrani

4. Zobene pahuljice s jogurtom

Najpoznatiji nutricionistički obrok. Obrok koji skoro svaki nutricionist preporuča. Često mislite da je to je to dosadno i bezukusno jelo. Da, je u svojoj bazi. Ali, dodajte mu voća (npr banane, kockice jabuke ili komadiće kivija..) ili sjemenki koje će dodati dodatnu dimenziju i sitost (suncokret sjemenke, bučine golice, lanene sjemenke, sezam…) ili možete dodati orašaste plodove; malo cejilonskog cimeta… smrznutog šumskog voća…kakao.. mogućnosti su beskonačne…mašti na volju i uživajte u svom doručku.

Krenite od malih navika, ali ustrajte na dosljednosti. S vremenom ćete osjetiti poriv za doručkom, za tom navikom da ujutro jedete. Time ste i primjer svojoj djeci. Sjednite ujutro za stol, uživajte u svom doručku, vidit ćete kako će se i ostatak obitelji kroz neko vrijeme početi okupljati oko obiteljskog  stola. Ne tjerajte nikoga, jednostavno vi uživajte u tom činu. Sama ta pozitivnosti zadovoljstvo privući će i vaše ostale ukućane oko stola.

Kada savladate naviku doručka, vrijeme je za kreativnost i raznolikost. Ali ne žurite. Kada vam dosadi jedan tip doručka, uvedite drugi. Vrtite ga dok ne osjetite u tijelu, u sebi da je vrijeme za promjenu. Osluškujte svoje tijelo i tu ćete pronaći sve odgovore.

Odgovori

Your email address will not be published.

You may use these <abbr title="HyperText Markup Language">HTML</abbr> tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

*