Regulacija šećera u krvi i praćenje koja hrana i koliko hrane mogu biti pravi izazov za osobu. Kada dođe do situacije da je to obaveza kako bi kontrolirali bolest i sačuvali zdravlje onda tu počinju muke i izazovi.
Dijabetes je upravo ta bolest koja zahtjeva kontrolu unosa ugljikohidrata – kako jednostavnih šećera, tako i složenih (škrob).
Naglašavam, nikako nije rješenje skroz izbaciti taj prijeko važan makronutrijent, nego je rješenje KONTROLIRATI NJEGOV UNOS.
Kako bi ljudima olakšali ovu situaciju znanstvenici na čelu s D. J. Jenkins je 1981 godine osmislili GLIKEMIJSKI INDEKS kao mjernu jedinicu koja pokazuje kojom brzinom raste nivo šećera u krvi nakon konzumiranja određene hrane.
Glikemijski indeks je izazvao pravu revoluciju i osjećaj olakšanja među dijabetičkom populacijom jer su napokon dobili neki alat koji im pomaže da lakše prilagode prehranu svojoj bolesti, tj da lakše kontroliraju svoju bolest. Sve ovo je bilo vrlo značajno jer mjerenje glukoza prije 20, 30 godina je bilo vrlo skupo.
No kako ništa nije savršeno i ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo. Takva je i situacija s glikemijskim indeksom.
To je mjerna jedinica za svaku namirnicu pojedinačno koja je dobivena u laboratorijskim uvjetima. No stvarnost i svakodnevnica ne izgledaju tako.
Pretpostavljam da i Vi ne jedete 100 g pire krumpira za ručak.
Obroke koje jedemo sastoje se od više namirnica i često bude više jela za stolom.
Npr. Jedemo komad mesa, pire krumpir, umak, te uz to salatu od kupusa.
U takvom obroku ne možemo se pouzdati samo u glikemijski indeks kuhanog krumpira koji je relativno visok.
Bitno je osvijestiti da je taj krumpir u kombinaciji s mesom (proteini smanjuju glikemijski indeks), da je tu prisutna i salata koja je puna vlakana (vlakna također smanjuju glikemijski indeks). Taj krumpir je možda topao ili vruć, u tom slučaju glikemijski indeks je viši nego ako je taj krumpir ohlađen.
Poanta priče o glikemijskom indeksu je da je on super alat, ali s druge strane ne treba ga uzeti zdravo za gotovo. Nego on treba biti orijentir.
Na glikemijski indeks namirnice utječe s čime tu namirnicu konzumirate. Znači „okoliš te namirnice“, bitno je znati da li tu namirnicu jedete s proteinskim ili masnim namirnicama, te da li tu ima vlakana. To su sve faktori koji utječu na glikemijski indeks.